Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Telefon:

+385 40 601 192

Radnim danima

7:00 - 15:00 sati

Addresa: Trg Sv. Leonarda 22

Općina Goričan

Askus iz Goričana je arheološki nalaz koji potječe iz keltske nekropole (groblja) u Goričanu, mjestu u Međimurskoj županiji u Hrvatskoj. Ovaj nalaz predstavlja važan dio kulturno-povijesne baštine ovog područja.

Povijesni kontekst

  • Razdoblje: 700-500 godina prije nove ere (željezno doba)
  • Kultura: Keltska civilizacija
  • Funkcija: Korišten u pogrebnim ritualima Kelta
  • Lokacija: Nekropola pod tumulima u Goričanu

Arheološka važnost

Askus je dio većeg arheološkog kompleksa koji uključuje:

  • Keramičke posude koje su Kelti koristili kod pogreba
  • Figuricu Herkula pronađenu u šumi Murščak
  • Druge predmete povezane s keltskim pogrebnim običajima

Trenutno stanje i pristupnost

  • Replike askusa i drugih nalaza nalaze se na samom arheološkom nalazištu
  • Planira se razvoj Centra za posjetitelje s tehnološkom nadogradnjom virtualne stvarnosti
  • Dio je turističke ponude Donjeg Međimurja

Turistička i kulturna vrijednost

Askus iz Goričana predstavlja:

  • Dokaz o bogatoj povijesti Međimurja
  • Poveznicu s keltskim naslijeđem ovog područja
  • Važan element u razvoju kulturnog turizma regije
  • Edukacijski resurs za razumijevanje prapovijesnih kultura

Zaključak

Askus iz Goričana nije samo arheološki predmet, već svjedočanstvo o životu i vjerovanjima keltskih zajednica koje su naseljavale ovo područje prije više od 2000 godina. Njegova važnost nadilazi lokalnu razinu i predstavlja dio europskog kulturnog naslijeđa.

KELTSKI ASKUS
Ukratko o nama

Upoznajte Goričan

Goričan, slikovito mjesto u srcu Međimurja, krije u sebi bogatu povijest koja seže duboko u prošlost. Ovo jedinstveno mjesto, smješteno na samoj granici s Mađarskom, ponosi se tradicijom koja datira još iz željeznog doba, kada su na ovim prostorima živjeli naši preci.

Naš cilj je, i uvijek je bio, očuvati i promovirati bogato kulturno nasljeđe Goričana - posebno za one koji žive u udaljenim krajevima i žele saznati više o ovom posebnom mjestu. Počeli smo s vizijom poboljšanja kvalitete života naših mještana i nadom da ćemo ostvariti održive i revolucionarne promjene u razvoju našeg kraja.

Želimo pokrenuti temeljne promjene za naše stanovnike, a to počinje preispitivanjem postojećih metoda kako turizma tako i gospodarstva. Planiramo omogućiti širi pristup modernim mogućnostima poput kulturnog turizma, gastronomije i tradicijskih obrta.

Više o nama
0
godina nastanjen
0
prvi spomen Goričana
0
dana samostalne Gorčke Republike
0
najveći zabilježen broj stanovnika
Goričan kroz stoljeća

Najvažniji događaji

kronološki smo poredali najvažnije događaje iz bogate prošlosti našeg mjesta

7. - 4. st. pr. Krista
Na položajima Buci, Gmajna i Gorinka pronađeni su tumuli - grobovi iz željeznog doba, datirani u doba između 7. i 4. stoljeća prije Krista. Iskopavanja u samom mjestu i na okolnim lokalitetima potvrdila su intenzivan život u željeznom dobu na prostoru današnjeg Goričana
1255. godina

Goričan se prvi put spominje 1255. godine pod imenom Kerechen, u sklopu opisa granica posjeda Rojc. Ovaj zapis potvrđuje da naselje ima srednjovjekovne korijene i dugu povijest na međimurskom tlu.

16. i 17. st
U doba gospodarstva obitelji Zrinski u 16. i 17. stoljeću u Goričanu je bio njihov marof. Taj se upravni sustav zadržao i u doba komorske uprave nakon sloma Zrinsko – frankopanskog ustanka. Goričan je tada bio sjedište vojvodata. U vojvodat Goričan potpadalo je selo Hodošan i napušteno selu Đurđijanec
1691. godina
Do 1691. godine Goričan je bio u posjedu Adama Zrinskog, a tada je i taj dio Međimurja došao pod upravu kraljevske komore.
1720. godina
U Goričanu je 1720. godine bilo 28 vojničkih posjeda, a 1728. uz njih i 42 kmeta i 39 želira. Goričanci su odvjek voljeli konje. Te godine imali su 324 konja, 38 volova, 228 krava, 318 svinja i čak 5 mlinova. Uzgojena su 94 centa duhana, a 25 žitelja bavilo se nekom vrstom obrta ili trgovine
1726. godina
Podignut pil na stupu oktogonalnog oblika, s malim kapitelom ukrašenim akantusovim listom. Na njemu je malo raspeće s Marijom podno križa, a na stupcu je reljef Sv. Jurija. Pil je dao podignuti Jakog Blažina.
1770. godina
Sagrađena Kapela Sv. Leonarda, buduća župna crkva.
1771. godina
Između čakovečkog vlastelinstva i sela Gorčan potpisan je 07. listopada 1771. godine ugovor kojim su precizirana prava i obaveze stanovnika Goričana prema čakovečkom vlastelinstvu.
1776. godina
Donesen novi urbar sela Goričan. U ime čakovečkog vlastelinstva ugovor je potpisao upravitelj Adam pl. Peremenyi, a za Goričan prisežnici Lovro Vajdić, Matija Kos, Antun Mežnar, Juraj Hranjec, Matija Boti i Mihalj Blažonec. Ugovor je pisan hrvatskim jezikom i ima 13. točaka. Svim stanovnicima Goričana, a proglašeni su podložnicima slobodnog seljenja, zemljišni posjedi i prava na drva i ispašu ostala su ugovorom neokrnjena. Ostavljeno im je pravo na najam krčme, mesnice, broda i mlinova. Za 926 forinti i 40 krajcera godišnje otkupili su naturalna davanja.
1789. godina
Utemeljena župa Sv. Leonarda. Prije toga mjesto je pripadalo župi sa sjedištem Svetom Juriju u Trnju. Na mjestu današnje župne crkve stajao je nekad kip Sv. Leonarda
1793. godina
Prva vijest o organiziranom podučavanju djece, orguljaš Mirko Trazo podučavao je tijekom zime nekoliko dječaka pisanju i čitanju.
1805. godina
Kanonski vizitator 1805. spominje mladića Leonarda Blagusa koji stanuje u općinskoj kući. Podučava djecu molitvama i vjerunauku te pisanju i računanju.
1838. godina
Godine 1838. sagrađena je školska zgrada s učiteljskim stanom. U zgradi je smještena pučka, trivijalna škola s oko 100 učenika
1841. godina
Obitelj Blažeković dala je izgraditi spomenik „Pijeta“. „Pijeta“ je poklopac u obliku kapeličice otvorene samo s ulazne strane, dok je stražnja strana zaobljena.
1854. godina
U doba hrvatske administracije u Međimurju osniovana je 1854. u Goričanu školska zaklada.
1856. godina
Izgrađena nova školska zgrada.
1863. godina
Školska zgrada je nadograđena.
1882. godina
Podignuta kapelica Sv. Florijana.
1900. godina

1900. godine Goričan je imao 3400 stanovnika. U Goričanu se 3182 stanovnika izjasnilo da im je hrvatski materinski jezik, 206 se izjasnilo za mađarski, a 11 za njemački kao materinski jezik. Zanimljivo je da je čak 716 stanovnika dobro govorilo mađarski. Osim 48 Židova i jednog protestanta, svi su ostali stanovnici bili rimokatolici. Nešto više od polovice stanovnika bilo je pismeno.

1918. godina

U revolucionarnim zbivanjima koja su zahvatila Međimurje tijekom studenoga 1918. godine nove buntovne vlasti u Goričanu proglasile su 14. studenoga 1918. godine Goričansku Republiku. Bio je to jedinstven događaj u Međimurju. Nemiri u Goričanu su započeli 2. studenoga, kada su mještani provalili u prodavaonice mjesnih trgovaca, židova Weisfelda i Friedricha, a zatim upali u općinski ured, izbacili pismohranu, uništili sliku cara Franje Josipa i zabranili pristup dotadašnjim službenicima.

1941. - 1945. godine
Tijekom Drugog svjetskog rata Goričan je bio pod mađarskom okupacijom. Mađarska je okupirala Međimurje u travnju 1941. godine i zadržala ga do oslobođenja 1945. godine.
1991. godina
1. listopada 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ. U Goričanu svečano obilježen Dan neovisnosti Republike Hrvatske.
2013. godina
srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Goričan kao dio Hrvatske ulazi u Europsku uniju.
1255. godina

Goričan se prvi put spominje 1255. godine pod imenom Kerechen, u sklopu opisa granica posjeda Rojc. Ovaj zapis potvrđuje da naselje ima srednjovjekovne korijene i dugu povijest na međimurskom tlu.

1691. godina
Do 1691. godine Goričan je bio u posjedu Adama Zrinskog, a tada je i taj dio Međimurja došao pod upravu kraljevske komore.
1726. godina
Podignut pil na stupu oktogonalnog oblika, s malim kapitelom ukrašenim akantusovim listom. Na njemu je malo raspeće s Marijom podno križa, a na stupcu je reljef Sv. Jurija. Pil je dao podignuti Jakog Blažina.
1771. godina
Između čakovečkog vlastelinstva i sela Gorčan potpisan je 07. listopada 1771. godine ugovor kojim su precizirana prava i obaveze stanovnika Goričana prema čakovečkom vlastelinstvu.
1789. godina
Utemeljena župa Sv. Leonarda. Prije toga mjesto je pripadalo župi sa sjedištem Svetom Juriju u Trnju. Na mjestu današnje župne crkve stajao je nekad kip Sv. Leonarda
1805. godina
Kanonski vizitator 1805. spominje mladića Leonarda Blagusa koji stanuje u općinskoj kući. Podučava djecu molitvama i vjerunauku te pisanju i računanju.
1841. godina
Obitelj Blažeković dala je izgraditi spomenik „Pijeta“. „Pijeta“ je poklopac u obliku kapeličice otvorene samo s ulazne strane, dok je stražnja strana zaobljena.
1856. godina
Izgrađena nova školska zgrada.
1882. godina
Podignuta kapelica Sv. Florijana.
1918. godina

U revolucionarnim zbivanjima koja su zahvatila Međimurje tijekom studenoga 1918. godine nove buntovne vlasti u Goričanu proglasile su 14. studenoga 1918. godine Goričansku Republiku. Bio je to jedinstven događaj u Međimurju. Nemiri u Goričanu su započeli 2. studenoga, kada su mještani provalili u prodavaonice mjesnih trgovaca, židova Weisfelda i Friedricha, a zatim upali u općinski ured, izbacili pismohranu, uništili sliku cara Franje Josipa i zabranili pristup dotadašnjim službenicima.

1991. godina
1. listopada 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ. U Goričanu svečano obilježen Dan neovisnosti Republike Hrvatske.

gorcko-srce-emboss-small

Dobrodošli u Goričan
srce Međimurja
koje vas čeka
raširenih ruku!